Prema legendi, povijest Đurmanca, odnosno Gjurmanca seže daleko u prošlost. Priča kaže da ovo mjesto svoj nastanak i razvoj zahvaljuje samo jednom čovjeku, a on se, naravno, zvao Đuro. Legenda kaže kako je bio prilično imućan, te da je sve što je imao ulagao na korist i služenje onima koji su tu živjeli i koji su tuda prolazili, a tih prolaznika je bilo mnogo jer ovuda se putovalo na relaciji Štajerska – Zagorje.
Prvi pisani trag spomena mjesta Đurmanec vodi nas u 16. stoljeće, točnije u 1598. godinu kada se spominje pod nazivom Gurmanec. U to vrijeme Krapinsko vlastelinstvo dijeli se na tri velike seoske općine (sučije) od kojih je jedna Đurmanec. Godine 1731. propisano je pet mitnica na bivšim Krapinsko – kostelskim posjedima, pa tako doznajemo da u Đurmancu postoje tri mitnice: kod kuće Vaslige i Pečeka, dok je treća mitnica bila kod Samolanca i pripadala grofici Ana Mariji Drašković, udovici Petra Keglevića.
Nekada je mjesto Đurmanec spadalo pod župu Petrovsko u kojoj su bili pohranjeni svi do tada za njega važni podaci. Kada je za vrijeme ll. svjetskog rata njemačka vojska spalila župni dvor u Petrovskom, uništeni su i svi dotadašnji postojeći podaci o mjestu Đurmanec.
Sadašnja općina Đurmanec konstituirana je 21. travnja 1993. godine. Prvi načelnik bio je Edo Belošević, a prvi predsjednik Općinskog vijeća Zdravko Cesarec. Općina zauzima prostor sjeverozapadnog pograničnog dijela Krapinsko – zagorske županije i sa svojih 58,22 km² čini tek 5% njezine ukupne površine.
Sa svojih 4 235 stanovnika raspoređenih u 13 naselja (Donji Macelj, Đurmanec, Goričanovec, Gornji Macelj, Hlevnica, Hromec, Jezerišće, Koprivnica Zagorska, Lukovčak, Podbrezovica, Putkovec, Prigorje i Ravninsko) svrstana je u rijetko naseljena područja Krapinsko – zagorske županije.
Đurmanec je pogranična općina prema Republici Sloveniji. Na području općine nalazi se međudržavni cestovni granični prijelaz Macelj – Gruškovje. Isto tako, željezničkom prugom, koja je nekad imala veliki značaj u prijevozu ljudi i roba, povezan je u smjeru Zagreba na jednu, te smjeru Celja na drugu stranu, pa se na području općine nalazi i međudržavni željeznički granični prijelaz Đurmanec – Rogatec.
Đurmanec je izrazito tranzitna općina, a u budućnosti se planira daljnje poboljšanje i osuvremenjivanje prometne i komunalne infrastrukture, razvoj nekoliko vidova turizma, uređenje okoliša, te pružanje pomoći pri širenju obrta i malih poduzeća koji bi morali postati nositelji gospodarskog i društvenog razvoja.
Zaštitnik općine je Sv. Juraj, te se svake godine 23. travnja na Jurjevo slave Dan Općine, Dan Župe i Dan Škole.
Prvi dekret o osnutku župe sv. Jurja u Đurmancu izdao je kardinal Alojzije Stepinac 1945. godine kada je župa trebala biti proglašena i otvorena. No, u međuvremenu je kardinal Stepinac uhićen i lišen slobode, pa se dekret nije realizirao. Župa sv. Jurja osnovana je tek 1963. godine dekretom dr. Franje Šepera, te povjerena franjevcima Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Prvi upravitelj župe bio je o. Benajmin Balaško. Župa je osnovana radi pastoralnih potreba, a pripala su joj sela koja su bila najudaljenija od tada postojećih župnih crkava. Zahvaljujući petrovskom župniku vlč. Josipu Ormožu izgradnja današnje župne crkve započela je već 1939. godine. Župna crkva sv. Jurja zaštićeni je spomenik kulture RH (Z-2096). Na području općine nalazi se niz kapela, poklonaca i raspela, a valja spomenuti one najveće. To su u Donjem Maclju crkva Muke Isusove na spomen žrtvama križnoga puta, u Hromcu kapela Leopolda Mandića, u Gornjem Maclju kapelica Kraljice Krunice, u Hromcu kapelica sv. Antuna Padovanskog i u Hlevnici kapelica Gospe Lurdske.
Školstvo u Đurmancu počelo je organizirano djelovati 1876. godine izgradnjom školske zgrade. Prvi učitelj bio je Marko Petek, a prve školske godine upisana su 73 učenika. Nastava se redovito odvijala sve do 1943. godine kada je prekinuta zbog ulaska njemačke vojske u Đurmanec. Pune dvije godine nije bilo nastave, a 1944. spaljena je školska zgrada, no sva učenička dokumentacija sačuvana je zahvaljujući učitelju Zlatku Pečeku. Redovita nastava nastavlja se 1945. godine u tri drvene barake, a 1948. godine počela je nastava u novoj školskoj zgradi. Školska zgrada je dograđivana i adaptirana u dva navrata, a 1964. izgrađeno je školsko igralište. Nova, suvremena školska zgrada na današnjoj lokaciji sa 13 specijaliziranih učionica, te pripadajućim kabinetima i ostalim prostorima otvorena je 1983. godine. U izgradnji je moderna sportska dvorana. A u sklopu nekadašnjeg starog školskog puta uređena je prekrasna šetnica. Škola ima u svom sastavu i tri područne škole; u Hromcu, Maclju i Putkovcu.
U općini se nalaze zdravstvena ambulanta, stomatološke ambulante, ljekarna i pošta. Tu su smještene trgovine, ugostiteljski objekti. Na području općine djeluje i više manjih i srednjih obrtničkih radnji, kako uslužnih djelatnosti, tako i proizvodnih koje zapošljavaju i određen broj radnika.
Razvoj protupožarne djelatnosti seže u 1979. godinu kada je osnovano Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurmanec na inicijativu odbora u sastavu Slavko Leljak, Martin Vincelj i Vlado Krkalo. Današnje Društvo broji 107 članova i djeluje na području, a prema potrebi i izvan Općine. Udruženo je u vatrogasnu zajednicu Krapinsko – zagorske županije, te na dobrovoljnoj osnovi razvija i unapređuje vatrogastvo u zaštiti od požara, gašenju požara, te spašavanju ljudi i imovine prilikom prirodnih i drugih nepogoda. Također provode edukacije djece u osnovnoj i područnim školama.
Kulturno – umjetnička djelatnost u Đurmancu službeno seže u 1976. godinu kada je osnovan KUD Polet, no to je bio samo nastavak onoga što je začeto daleke 1938. godine. U osnovnoj školi učenici su u okviru slobodnih aktivnosti vježbali svirati na tamburaškim instrumentima i tako je rođena prva generacija koja je po završetku osnovnoškolskog obrazovanja nastavila s radom. KUD Polet formiran je od strane tadašnje tamburaške sekcije koju je utemeljio nastavnik glazbenog odgoja Ivan Stantić s osnovnim ciljem da njeguje kajkavske melodije.
Danas na području općine, sa 70-ak članova, djeluje KUD Đurmanec, osnovan 2006. godine s ciljem promicanja i očuvanja glazbene, folklorne i svekolike kulturne baštine, te običaja Hrvatskog zagorja i ostalih dijelova Hrvatske. Djeluje u nekoliko sekcija; mali i veliki folklor, dramska grupa, ženski vokalni sastav Lire, te mlađi i stariji tamburaši. Od samih početaka KUD je uključen u aktivnosti povodom obilježavanja Dana Općine, Župe i Škole, kao i priređivanjem prigodnog Božićnog koncerta. Od nastupa valja spomenuti gostovanja diljem Hrvatske, te u Njemačkoj i Sloveniji. Pojedine sekcije KUD-a nižu značajne uspjehe na smotrama i festivalima. KUD Đurmanec organizira i školu sviranja tambura, pa pomladak tamburaša svojim marljivim radom vješto svladava sviranje tambura, te na nastupima prati dječje skupine Tratinčice i Buhice.
